Najduža pećina Crne Gore, u Đalovića klisuri
Đalovića pećina, ili Pećina nad Vražjim firovima, otvara se na lijevoj strani Đalovića klisure, kanjona rijeke Bistrice, oko 3 km uzvodno od manastira Podvrh, koji je 25 km sjeveroistočno od Bijelog Polja.
Speleolozi je istražuju od 1987. godine i do sada su evidentirali oko 20 kilometara kanala, pa je to najduži poznati speleološki objekat u Crnoj Gori. Unutra su desetine jezera, sifoni, lavirinti kanala i dvorana Katedrala sa stalagmitom Monolit. Pećina nije uređena za turističke posjete – do ulaza se može pješačiti kroz klisuru, a u unutrašnjost ulaze samo iskusni speleolozi.
Istaknuto
Ime pećine dolazi od četiri stepenasta udubljenja u krečnjaku ispod ulaza, ispunjena vodom. U proljeće, u vrijeme visokih voda, dva niža ulaza postaju povremena vrela i voda se s bukom preliva iz kazana u kazan – narod je zato mjesto nazvao Vražji firovi. Glavni ulaz je najviši, na 764 metra nadmorske visine.
Od ulaza se ide kroz Kanal sa jezerima, dio pećine koji je i danas aktivan: u njemu je 15 stalnih i između 20 i 30 povremenih jezera. Oštre kosine i vertikale čine ga teškim za prolaz, a pećinskih ukrasa ovdje ima malo.
U gornjem nivou pećine petnaestak kanala različitih veličina čini Veliki i Mali lavirint. Vode je ovdje malo, a ukrasa najviše – mnogi speleolozi ovaj dio smatraju najljepšim u pećini.
Veliki kanal širok je prosječno oko 8 metara, a mjestimično i 20; visok je oko 20 metara, a na pojedinim mjestima i 60 metara. U njegovoj dvorani Katedrala stoji stalagmit Monolit, visok oko 18 metara – najviši u pećini.
Najudaljeniji dio pećine odvojen je sifonima, potopljenim prolazima dugim oko 20, 70 i 20 metara, koje su speleolozi preronili. Iza njih su Velika dvorana, najduže jezero u pećini i Kristalna odaja. Istraživanje u tom pravcu zaustavljeno je pred četvrtim sifonom.
Država gradi kompleks sa centrom za posjetioce i žičarom od manastira Podvrh do ulaza u pećinu. Radovi su zastali 2021., poslije neovlašćenog probijanja ulaza. Prema Ministarstvu javnih radova (jun 2026), završeni su trafostanica i dalekovod za centar za posjetioce, a radovi na žičari se nastavljaju. Pećina još nije otvorena za turiste i datum otvaranja nije poznat.
Šta raditi
Šumska staza od manastira Podvrh uz Bistricu, pored Juriškog vrela, do Vražjih firova.
Unutrašnjost pećine za sada je teren za iskusne speleologe sa opremom i ronioce u sifonima.
Crkva Svetog Nikole iz 1606. na ulazu u klisuru, s freskama popa Strahinje iz Budimlje.
Kanjon Bistrice dubok do oko 600 metara, zaštićen kao spomenik prirode od 1968.
Planinarske, pješačke i biciklističke rute koje počinju ovdje ili prolaze u blizini, s mapama i GPX fajlovima.
Staza dužine 3,3 km vodi kroz Đalovića klisuru do Đalovića pećine na 876 m n.v. Zemljana podloga i umjeren uspon čine je lakom i pogodnom za cijelu porodicu.
3,3 km229 m2½–3½ h
Pogledaj stazuBiciklistička staza duga 110,7 km sa 2882 m uspona. Vodi od Rožaja kroz Pešterske predjele, sa vidikovcima, vrhovima i česmama; vrlo zahtjevna i namijenjena iskusnima.
111 km2.882 m2–3 dana
Pogledaj stazuBiciklistička staza BP02 duga je 51,4 km i vodi u jednom pravcu kroz okolinu Bijelog Polja. Ima ukupan uspon od 1468 m, ukupan spust od 880 m i procijenjeno trajanje od 6 h 20 min bez pauza.
51,4 km1.468 m5½–7½ h
Pogledaj stazu
Planinarska staza Brzava – Šiško jezero duga je 26,3 km i vodi kroz Nacionalni park Biogradska gora. Sa usponom od 1589 m i najvišom tačkom na 2011 m n.v., namijenjena je iskusnim planinarima.
26,3 km1.589 m8½–11½ h
Pogledaj stazu
Zahtjevna biciklistička ruta u jednom pravcu duga 398,8 km, sa ukupnim usponom 9352 m. Prolazi kroz Nacionalni park Biogradska gora i Nacionalni park Durmitor, pored Bijelog Polja, Kolašina, Nikšića i Žabljaka.
399 km9.352 m5–8 dana
Pogledaj stazuPlanirajte boravak
Aktuelne ponude lokalnih domaćina na našoj booking platformi. Ništa se ne naplaćuje online — plaćate domaćinu na licu mjesta.
Nekoliko ponuda
Zahtjeve za rezervaciju potvrđuje domaćin; plaćanje na licu mjesta. Ponude su sa booking platforme Travel to Montenegro.
Planirajte posjetu
Pećina nije otvorena kao turistička i nema radno vrijeme. Do ulaza se može pješice tokom cijele godine, kad to dozvole vrijeme i staza.
Automobil se ostavlja kod manastira Podvrh, na kraju puta, odakle počinje staza kroz klisuru.
Staza do ulaza je šumska i mjestimično strma; unutrašnjost pećine dostupna je samo speleolozima sa opremom.
FAQ
U okolini
Istražite dalje
