Kanjon Bistrice ispod Pešterske visoravni
Đalovića klisura usječena je u krečnjak na zapadnom obodu Pešterske visoravni i proteže se oko 8 km, do manastira Podvrh, 25 km sjeveroistočno od Bijelog Polja.
Najdublja je, oko 600 metara, kod Juriškog vrela, gdje rijeka Bistrica izbija iz stijena. Od 1968. zaštićena je kao spomenik prirode. Od Podvrha uzvodno vodi šumska staza do Pećine nad Vražjim firovima, najduže poznate pećine u Crnoj Gori. Gornji dio klisure pripada Srbiji, a donji, s vrelom, pećinom i manastirom, Crnoj Gori.
Na samom kraju klisure, gdje je kanjon najdublji – oko 600 metara – Bistrica izbija iz stijena na Juriškom vrelu. Bojenjem vode šezdesetih godina utvrđeno je da ovdje izlazi voda koja ponire na Pešterskom polju, s druge strane visoravni. Vrelo je na stazi od Podvrha, oko 1,2 km od polazišta.
U središnjem dijelu klisure, na lijevoj strani kanjona, otvara se Pećina nad Vražjim firovima – sa oko 20 km istraženih kanala najduža poznata pećina u Crnoj Gori. Do ulaza se pješači iz Podvrha, ali unutrašnjost nije uređena za posjetioce i u nju ulaze samo iskusni speleolozi.
Istražite daljeCrkva Svetog Nikole na ulazu u klisuru sazidana je 1606. godine. Spolja liči na seosku kuću s visokim krovom od klisa, a kupola se vidi samo iznutra. Freske je 1613/14. oslikao pop Strahinja iz Budimlje, a pozlaćeni ikonostas je iz 1665. U crkvi je 1960. pronađeno Divoševo jevanđelje iz 14. vijeka, koje se danas čuva na Cetinju.
Od Podvrha staza ide uzvodno, uz Bistricu i kroz šumu, pored Juriškog vrela do Vražjih firova i ulaza u pećinu. Duga je oko 3,3 km, s usponom od oko 230 metara; u jednom pravcu hoda se oko dva sata. Vraća se istim putem.
Istražite daljeZbog prirodnih posebnosti i ljepote klisura je 1968. stavljena pod zaštitu kao spomenik prirode, na oko 1.106 hektara. Donji dio, s vrelom, pećinom i manastirom, pripada opštini Bijelo Polje, a gornji, prema Pešterskoj visoravni, opštini Sjenica u Srbiji.
Na vodi
Oko 3,3 km od manastira Podvrh, kroz šumu i pored Juriškog vrela, do ulaza u pećinu.
Kultura
Crkva Svetog Nikole iz 1606. s freskama popa Strahinje i ikonostasom iz 1665.
Planina
TO Bijelo Polje markirala je stazu uz rijeku od sela Bistrica do Podvrha; o njenom stanju se raspitajte prije polaska.
Kultura
Strme krečnjačke strane, vrelo i šuma najljepši su u proljeće, kad je vode najviše, i u jesen.
Planinarske, pješačke i biciklističke rute koje počinju ovdje ili prolaze u blizini, s mapama i GPX fajlovima.
Aktuelne ponude lokalnih domaćina na našoj booking platformi. Ništa se ne naplaćuje online – plaćate domaćinu na licu mjesta.
Prosječne mjesečne vrijednosti – Bijelo Polje.
Savjet za posjetu
Najbliži aerodrom je Podgorica. Do Bijelog Polja se dalje ide autobusom, vozom ili automobilom, pa automobilom do Podvrha.
Od Bijelog Polja put vodi preko sela Bistrica do manastira Podvrh – oko 25 km. Na kraju puta, kod manastira, ostavite automobil i nastavite pješice uzvodno. Selo Đalovići, iznad klisure, dostupno je preko Korita, oko 48 km od Bijelog Polja.
Javni prevoz do klisure ne postoji. Do Bijelog Polja voze autobusi iz Podgorice i gradova na sjeveru, a dalje taksi ili automobil.
Bijelo Polje je na pruzi Bar – Beograd. Od stanice do Podvrha ide se taksijem ili automobilom.
Dan 1 · Bijelo Polje, Podvrh, Đalovića klisura
Oko 8 km, od spajanja Grebske i Goševske rijeke do manastira Podvrh. Najdublja je, oko 600 metara, kod Juriškog vrela na samom kraju klisure.
Od manastira Podvrh, oko 25 km od Bijelog Polja, gdje se završava put. Odatle staza vodi uzvodno, pored Juriškog vrela, do Đalovića pećine. Drugi pristup je od sela Đalovići, iznad klisure.
Staza je duga oko 3,3 km u jednom pravcu, s usponom od oko 230 metara, i vodi uglavnom kroz šumu. Hoda se oko dva sata u jednom pravcu, a vraća se istim putem. Poslije kiše zna biti klizava.
Ne kao u turističku pećinu – nema uređenih staza ni rasvjete, a državni projekat sa žičarom nije završen. U unutrašnjost ulaze samo iskusni speleolozi; posjetioci mogu doći do ulaza.
Jeste. Od 1968. je spomenik prirode, na površini od oko 1.106 hektara. Ne ostavljajte otpad, ne ložite vatru van uređenih mjesta i ne uznemiravajte životinje.
Crkva Svetog Nikole iz 1606. na ulazu u klisuru, s freskama popa Strahinje iz Budimlje iz 1613/14. i ikonostasom iz 1665. U njoj je 1960. pronađeno Divoševo jevanđelje iz 14. vijeka.