
Najduža pećina Crne Gore, u Đalovića klisuri
Đalovića pećina, ili Pećina nad Vražjim firovima, otvara se na lijevoj strani Đalovića klisure, kanjona rijeke Bistrice, oko 3 km uzvodno od manastira Podvrh, koji je 25 km sjeveroistočno od Bijelog Polja.
Speleolozi je istražuju od 1987. godine i do sada su evidentirali oko 20 kilometara kanala, pa je to najduži poznati speleološki objekat u Crnoj Gori. Unutra su desetine jezera, sifoni, lavirinti kanala i dvorana Katedrala sa stalagmitom Monolit. Pećina nije uređena za turističke posjete – do ulaza se može pješačiti kroz klisuru, a u unutrašnjost ulaze samo iskusni speleolozi.
Ime pećine dolazi od četiri stepenasta udubljenja u krečnjaku ispod ulaza, ispunjena vodom. U proljeće, u vrijeme visokih voda, dva niža ulaza postaju povremena vrela i voda se s bukom preliva iz kazana u kazan – narod je zato mjesto nazvao Vražji firovi. Glavni ulaz je najviši, na 764 metra nadmorske visine.
Od ulaza se ide kroz Kanal sa jezerima, dio pećine koji je i danas aktivan: u njemu je 15 stalnih i između 20 i 30 povremenih jezera. Oštre kosine i vertikale čine ga teškim za prolaz, a pećinskih ukrasa ovdje ima malo.
U gornjem nivou pećine petnaestak kanala različitih veličina čini Veliki i Mali lavirint. Vode je ovdje malo, a ukrasa najviše – mnogi speleolozi ovaj dio smatraju najljepšim u pećini.
Veliki kanal širok je prosječno oko 8 metara, a mjestimično i 20; visok je oko 20 metara, a na pojedinim mjestima i 60 metara. U njegovoj dvorani Katedrala stoji stalagmit Monolit, visok oko 18 metara – najviši u pećini.
Najudaljeniji dio pećine odvojen je sifonima, potopljenim prolazima dugim oko 20, 70 i 20 metara, koje su speleolozi preronili. Iza njih su Velika dvorana, najduže jezero u pećini i Kristalna odaja. Istraživanje u tom pravcu zaustavljeno je pred četvrtim sifonom.
Država gradi kompleks sa centrom za posjetioce i žičarom od manastira Podvrh do ulaza u pećinu. Radovi su zastali 2021., poslije neovlašćenog probijanja ulaza. Prema Ministarstvu javnih radova (jun 2026), završeni su trafostanica i dalekovod za centar za posjetioce, a radovi na žičari se nastavljaju. Pećina još nije otvorena za turiste i datum otvaranja nije poznat.
Planina
Šumska staza od manastira Podvrh uz Bistricu, pored Juriškog vrela, do Vražjih firova.
Na vodi
Unutrašnjost pećine za sada je teren za iskusne speleologe sa opremom i ronioce u sifonima.
Kultura
Crkva Svetog Nikole iz 1606. na ulazu u klisuru, s freskama popa Strahinje iz Budimlje.
Kanjon Bistrice dubok do oko 600 metara, zaštićen kao spomenik prirode od 1968.
Aktuelne ponude lokalnih domaćina na našoj booking platformi. Ništa se ne naplaćuje online – plaćate domaćinu na licu mjesta.
Prosječne mjesečne vrijednosti – Bijelo Polje.
Savjet za posjetu
Najbliži aerodrom je Podgorica. Do Bijelog Polja se dalje ide autobusom, vozom ili automobilom, pa automobilom prema Podvrhu.
Od Bijelog Polja put vodi preko sela Bistrica do manastira Podvrh, ulaza u Đalovića klisuru – oko 25 km. Odatle se do pećine pješači uzvodno uz Bistricu. Drugi pravac ide preko Korita do sela Đalovići (oko 48 km od Bijelog Polja), pa pješice niz klisuru.
Javni prevoz do klisure ne postoji. Do Bijelog Polja voze autobusi iz Podgorice i drugih gradova sjevera, a dalje se ide taksijem ili automobilom.
Bijelo Polje je na pruzi Bar – Beograd, pa se do grada može vozom. Od stanice do Podvrha ide se taksijem ili automobilom.
Planinarske, pješačke i biciklističke rute koje počinju ovdje ili prolaze u blizini, s mapama i GPX fajlovima.
Dan 1 · Bijelo Polje, Podvrh, Đalovića klisura
Ne kao uređena turistička pećina. Državni projekat sa žičarom i centrom za posjetioce još nije završen, a datum otvaranja nije poznat. Do ulaza se može pješačiti, dok u unutrašnjost ulaze samo iskusni speleolozi sa opremom. Za aktuelne informacije javite se Turističkoj organizaciji Bijelo Polje.
Speleolozi iz Beograda do 1990. nacrtali su oko 10,5 km kanala. Kasnija istraživanja čeških i domaćih speleologa produžila su poznati dio, pa Turistička organizacija Bijelo Polje navodi oko 20 km. To je najduži poznati speleološki objekat u Crnoj Gori, a istraživanja nijesu završena.
Najčešće od manastira Podvrh, uzvodno kroz Đalovića klisuru – naša staza je duga oko 3,3 km uz uspon od oko 230 m. Drugi pravac je od sela Đalovići, iznad klisure. Iz oba pravca pješači se oko dva sata.
Ne radi. Žičara od Podvrha do ulaza u pećinu gradi se u okviru državnog projekta; prema Ministarstvu javnih radova (jun 2026), radovi na njenom završetku i na struji se nastavljaju, a tek treba stvoriti uslove da se pusti u rad.
Zbog neovlašćenog probijanja ulaza u pećinu. To je promijenilo mikroklimu u pećini i dovelo do uginuća velikog broja slijepih miševa, koji su u Crnoj Gori zaštićene vrste. Nastavak radova uslovljen je mjerama zaštite životne sredine.
Ispod ulaza su četiri stepenasta udubljenja u krečnjaku ispunjena vodom. U proljeće dva niža ulaza postaju vrela i voda se s bukom preliva iz jednog u drugo – ta buka je ljudima ulivala strah, pa je mjesto nazvano Vražji firovi.