Travel to Montenegro
Đalovića pećina
Pećina – Đalovića klisura, Bijelo Polje

Đalovića pećina

Najduža pećina Crne Gore, u Đalovića klisuri

Pregled

Đalovića pećina, ili Pećina nad Vražjim firovima, otvara se na lijevoj strani Đalovića klisure, kanjona rijeke Bistrice, oko 3 km uzvodno od manastira Podvrh, koji je 25 km sjeveroistočno od Bijelog Polja.

Speleolozi je istražuju od 1987. godine i do sada su evidentirali oko 20 kilometara kanala, pa je to najduži poznati speleološki objekat u Crnoj Gori. Unutra su desetine jezera, sifoni, lavirinti kanala i dvorana Katedrala sa stalagmitom Monolit. Pećina nije uređena za turističke posjete – do ulaza se može pješačiti kroz klisuru, a u unutrašnjost ulaze samo iskusni speleolozi.

  • Pećine
  • Speleologija
  • Bijelo Polje
  • Sjever Crne Gore
  • Spomenik prirode
  • Kras
Istaknuto

Đalovića pećina – izdvojeno

  • Vražji firovi

    Ime pećine dolazi od četiri stepenasta udubljenja u krečnjaku ispod ulaza, ispunjena vodom. U proljeće, u vrijeme visokih voda, dva niža ulaza postaju povremena vrela i voda se s bukom preliva iz kazana u kazan – narod je zato mjesto nazvao Vražji firovi. Glavni ulaz je najviši, na 764 metra nadmorske visine.

  • Kanal sa jezerima

    Od ulaza se ide kroz Kanal sa jezerima, dio pećine koji je i danas aktivan: u njemu je 15 stalnih i između 20 i 30 povremenih jezera. Oštre kosine i vertikale čine ga teškim za prolaz, a pećinskih ukrasa ovdje ima malo.

  • Veliki i Mali lavirint

    U gornjem nivou pećine petnaestak kanala različitih veličina čini Veliki i Mali lavirint. Vode je ovdje malo, a ukrasa najviše – mnogi speleolozi ovaj dio smatraju najljepšim u pećini.

  • Katedrala i stalagmit Monolit

    Veliki kanal širok je prosječno oko 8 metara, a mjestimično i 20; visok je oko 20 metara, a na pojedinim mjestima i 60 metara. U njegovoj dvorani Katedrala stoji stalagmit Monolit, visok oko 18 metara – najviši u pećini.

  • Dio iza sifona

    Najudaljeniji dio pećine odvojen je sifonima, potopljenim prolazima dugim oko 20, 70 i 20 metara, koje su speleolozi preronili. Iza njih su Velika dvorana, najduže jezero u pećini i Kristalna odaja. Istraživanje u tom pravcu zaustavljeno je pred četvrtim sifonom.

  • Žičara i turistički kompleks

    Država gradi kompleks sa centrom za posjetioce i žičarom od manastira Podvrh do ulaza u pećinu. Radovi su zastali 2021., poslije neovlašćenog probijanja ulaza. Prema Ministarstvu javnih radova (jun 2026), završeni su trafostanica i dalekovod za centar za posjetioce, a radovi na žičari se nastavljaju. Pećina još nije otvorena za turiste i datum otvaranja nije poznat.

Šta raditi

Đalovića pećina – šta raditi i doživjeti

  • Planina

    Pješačenje do ulaza

    Šumska staza od manastira Podvrh uz Bistricu, pored Juriškog vrela, do Vražjih firova.

  • Na vodi

    Speleološka istraživanja

    Unutrašnjost pećine za sada je teren za iskusne speleologe sa opremom i ronioce u sifonima.

  • Kultura

    Manastir Podvrh

    Crkva Svetog Nikole iz 1606. na ulazu u klisuru, s freskama popa Strahinje iz Budimlje.

  • Đalovića klisura

    Kanjon Bistrice dubok do oko 600 metara, zaštićen kao spomenik prirode od 1968.

U okolini

Mjesta u blizini

  1. Đalovića klisura

    Kanjon · 1.3 km

    Osam kilometara dug krečnjački kanjon rijeke Bistrice kod Bijelog Polja, dubok do oko 600 metara, sa Juriškim vrelom, manastirom Podvrh i Đalovića pećinom.

  2. Bijelo Polje

    Bijelo Polje

    Grad · 15 km

    Bijelo Polje je grad na rijeci Lim, na 575m nadmorske visine, treći po veličini u Crnoj Gori i centar sjevernog regiona.

  3. Petnjica

    Petnjica

    Grad · 19 km

    Petnjica je mali planinski grad na 724 m nadmorske visine, administrativni centar istoimene opštine u bihorskom kraju sjeveroistočne Crne Gore.

Planirajte boravak

Đalovića pećina – gdje odsjesti

Aktuelne ponude lokalnih domaćina na našoj booking platformi. Ništa se ne naplaćuje online – plaćate domaćinu na licu mjesta.

Sav smještaj – Bijelo Polje12

Planirajte posjetu

Vrijeme i korisne informacije

Kada doći

Prosječne mjesečne vrijednosti – Bijelo Polje.

  • Jan: Vazduh (max) 6 °C
  • Feb: Vazduh (max) 10 °C
  • Mar: Vazduh (max) 12 °C
  • Apr: Vazduh (max) 16 °C
  • Maj: Vazduh (max) 21 °C
  • Jun: Vazduh (max) 26 °C
  • Jul: Vazduh (max) 30 °C
  • Avg: Vazduh (max) 29 °C
  • Sep: Vazduh (max) 23 °C
  • Okt: Vazduh (max) 19 °C
  • Nov: Vazduh (max) 13 °C
  • Dec: Vazduh (max) 9 °C
Vazduh (max)Najbolje vrijeme za posjetu
Klima i vrijeme – Bijelo Polje
Za pješačenje do ulaza najpogodniji su kasno proljeće, ljeto i rana jesen. U proljeće, za visokih voda, niži ulazi rade kao vrela i Vražji firovi su najživlji, ali je staza tada vlažnija. Zimi i poslije jakih kiša put kroz klisuru može biti težak.

Savjet za posjetu

U pećinu ne ulazite sami: nema uređenih staza ni rasvjete, a kanali s jezerima, vertikalama i sifonima traže speleološku opremu i iskustvo. Pećina je u zaštićenom spomeniku prirode – ne dirajte ukrase i ne uznemiravajte slijepe miševe; oštećenje pećine je krivično djelo. Do ulaza se može pješice, kroz klisuru od manastira Podvrh. O stanju puta, staze i mogućnosti posjete sa speleolozima raspitajte se unaprijed u Turističkoj organizaciji Bijelo Polje. Ponesite vodu i dobru obuću, jer je staza šumska i mjestimično strma.

Korisno znati

Radno vrijeme
Pećina nije otvorena kao turistička i nema radno vrijeme. Do ulaza se može pješice tokom cijele godine, kad to dozvole vrijeme i staza.
Ulaznica
Nema ulaznice – pećina nije uređena za posjetioce.
Parking
Automobil se ostavlja kod manastira Podvrh, na kraju puta, odakle počinje staza kroz klisuru.
Pristupačnost
Staza do ulaza je šumska i mjestimično strma; unutrašnjost pećine dostupna je samo speleolozima sa opremom.
Web sajt
tobp.me

Kako stići

Avionom

Najbliži aerodrom je Podgorica. Do Bijelog Polja se dalje ide autobusom, vozom ili automobilom, pa automobilom prema Podvrhu.

Autom

Od Bijelog Polja put vodi preko sela Bistrica do manastira Podvrh, ulaza u Đalovića klisuru – oko 25 km. Odatle se do pećine pješači uzvodno uz Bistricu. Drugi pravac ide preko Korita do sela Đalovići (oko 48 km od Bijelog Polja), pa pješice niz klisuru.

Autobusom

Javni prevoz do klisure ne postoji. Do Bijelog Polja voze autobusi iz Podgorice i drugih gradova sjevera, a dalje se ide taksijem ili automobilom.

Vozom

Bijelo Polje je na pruzi Bar – Beograd, pa se do grada može vozom. Od stanice do Podvrha ide se taksijem ili automobilom.

Otvori u Google mapama
Predlog dana

Predloženi itinereri

Dan u Đalovića klisuri

  1. Dan 1 · Bijelo Polje, Podvrh, Đalovića klisura

    Podvrh, Juriško vrelo i ulaz u pećinu

    Iz Bijelog Polja krenite ujutru prema selu Bistrica i manastiru Podvrh, crkvi iz 1606. koja spolja liči na seosku kuću. Od Podvrha staza ulazi u Đalovića klisuru i nakon oko 1,2 km prolazi pored Juriškog vrela, gdje Bistrica izbija iz stijena. Nastavite kroz šumu do Vražjih firova i ulaza u pećinu. Unutra ne ulazite bez speleologa; vratite se istim putem i ručajte u Bijelom Polju ili u nekom od seoskih domaćinstava u okolini.
FAQ

Često postavljana pitanja

Ne kao uređena turistička pećina. Državni projekat sa žičarom i centrom za posjetioce još nije završen, a datum otvaranja nije poznat. Do ulaza se može pješačiti, dok u unutrašnjost ulaze samo iskusni speleolozi sa opremom. Za aktuelne informacije javite se Turističkoj organizaciji Bijelo Polje.

Speleolozi iz Beograda do 1990. nacrtali su oko 10,5 km kanala. Kasnija istraživanja čeških i domaćih speleologa produžila su poznati dio, pa Turistička organizacija Bijelo Polje navodi oko 20 km. To je najduži poznati speleološki objekat u Crnoj Gori, a istraživanja nijesu završena.

Najčešće od manastira Podvrh, uzvodno kroz Đalovića klisuru – naša staza je duga oko 3,3 km uz uspon od oko 230 m. Drugi pravac je od sela Đalovići, iznad klisure. Iz oba pravca pješači se oko dva sata.

Ne radi. Žičara od Podvrha do ulaza u pećinu gradi se u okviru državnog projekta; prema Ministarstvu javnih radova (jun 2026), radovi na njenom završetku i na struji se nastavljaju, a tek treba stvoriti uslove da se pusti u rad.

Zbog neovlašćenog probijanja ulaza u pećinu. To je promijenilo mikroklimu u pećini i dovelo do uginuća velikog broja slijepih miševa, koji su u Crnoj Gori zaštićene vrste. Nastavak radova uslovljen je mjerama zaštite životne sredine.

Ispod ulaza su četiri stepenasta udubljenja u krečnjaku ispunjena vodom. U proljeće dva niža ulaza postaju vrela i voda se s bukom preliva iz jednog u drugo – ta buka je ljudima ulivala strah, pa je mjesto nazvano Vražji firovi.