
Istorijska tvrđava iz 18. vijeka na Skadarskom jezeru, kod Vranjine
Tvrđava Lesendro smještena je na poluostrvu Skadarskog jezera, nekoliko stotina metara od mjesta Vranjina, na pola puta između Podgorice i Bara. Izgrađena u 18. vijeku, obnovljena i ojačana od strane vladike Petra II Petrovića-Njegoša, služila je kao ključna odbrambena tačka prema Osmanskom carstvu i kontrolisala ribolov i trgovinu na jezeru. Tvrđava je čuvena i po narodnoj izreci 'Izgore ka' vladika za Lesendrom', nastala nakon što su Osmanlije 1843. godine zauzele utvrdu, a Njegoš nikada nije uspio da je povrati. Oslobođena je tek 1878. godine i pripojena Kneževini Crnoj Gori. Danas su to ruševine registrovane kao kulturno-istorijski spomenik, pristupačne iz pravca Vranjine.
Lokacija
Vranjina, Skadarsko jezero
Izgrađena
18. vijek
Površina tvrđave
oko 3.150 m²
Status
Kulturno dobro
Preporučeno trajanje
1–2 sata
Istaknuto

Tvrđava Lesendro prostire se na površini od oko 3.150 m² i sadrži ostatke ulazne kapije nekad lučnog oblika, zidine i unutrašnji zatravnjeni prostor dug oko 80 metara. Vladika Petar II Petrović-Njegoš je u prvoj polovini 19. vijeka obnovio i povisio zidove tvrđave, nakon što je skadarski Rašid-paša pogubio osmoro Crmničana. Sama tvrđava bila je pod crnogorskom upravom 11 godina, a prema nekim izvorima Njegoš je ovdje boravio i pisao neke od svojih literarnih dijela. Danas su ruševine slobodne za obilazak i pružaju neposredan uvid u arhitekturu crnogorskih odbrambenih utvrda iz osmanskog perioda.

Sa sjevernih zidina tvrđave otvara se pogled na Skadarsko jezero — najveće jezero na Balkanu, površine 370 km² ljeti i do 540 km² zimi. Lesendro je nekada bio ostrvo okruženo jezerskim vodama sa svih strana, a danas je spojen sa kopnom nasipom uz koji prolaze magistrala i pruga Beograd–Bar. Pogled iz tvrđave, posebno prema otvorenom jezeru i albanskim planinama u pozadini, razlog je što fotografičari i ljubitelji prirode posjećuju ovu lokaciju. Jutranje svjetlo i magla koja se diže sa jezera stvaraju posebnu atmosferu karakterističnu za ovaj dio Skadarskog jezera.

Svega 500 metara od tvrđave Lesendro nalazi se ribarsko seoce Vranjina na istoimenom ostrvu, koje je ujedno i sjedište Uprave Nacionalnog parka Skadarsko jezero (proglašen 1983. godine). Vranjina je karakteristična po ulovu svježe jezerske ribe — cipla, karaša i jegulje — koji se redovno iznosi na lokalnu pijacu. Restorani uz obalu nude ribe pripremljene na tradicionalan način, što čini Vranjinu prirodnom polazišnom tačkom za obilazak Lesendra i okolnih lokaliteta jezera. Odavde je moguće angažovati vodiča za dalje istraživanje jezera brodom ili kajakom.

Nekoliko kilometara južno od Lesendra, na malom kamenom ostrvcetu, nalazi se tvrđava Grmožur — nekadašnji zatvor koji je kralj Nikola izgradio za političke protivnike, poznat kao 'mali Alkatraz'. Turci su ga sagradili nakon 1843. godine na istoj stijeni gdje su prethodno stajale njihove odbrambene utvrde, kao pandan crnogorskoj tvrđavi Lesendro. Danas su zidovi Grmožura dom kolonijama pelikana, čaplja i kormorana, što ga čini jednom od najfotogeničnijih lokacija na cijelom jezeru. Do Grmožura se dolazi isključivo brodom — organizovane ture polaze iz Virpazara.
Šta raditi

Istraži ostатке zidina, ulaznu kapiju i unutrašnji prostor tvrđave (oko 80 x 15 m).
tap to close
Snimaj tvrđavu sa strane jezera — pogled na ruševine iz čamca ili kajaka je posebno upečatljiv.
tap to close
Pristup tvrđavi kajakom sa strane jezera — mirna voda Skadarskog jezera idealna je za vožnju.
tap to close
Okolna jezero i obalna vegetacija privlače pelikane, čaplje i kormorane vidljive sa obale tvrđave.
tap to close
Okolina Lesendra poznata je kao ribolovno odredište zahvaljujući bogatim ribljim fondom Skadarskog jezera.
tap to closeGalerija



Planirajte posjetu
Ulaznica
Bez naknade za ulaz (slobodan pristup ruševinama).
Tvrđava je slobodna ruševina bez organizovanog ulaza — pristupačna tokom cijelog dana.
Besplatan parking u obližnjem selu Vranjina, oko 500 metara od tvrđave. Nema uređenog parkinga uz samu tvrđavu.
Tvrđava je ruševina bez uređenih staza. Teren je neravnan, a pješačka dionica uz magistralu nema nogostup — nije prilagođena osobama sa smanjenom pokretljivošću.
FAQ