
Kultura
Istraživanje ruševina
Lutanje među ostacima više od 250 građevina iz različitih era unutar zidina Starog Bara.

Crnogorska Pompeja u podnožju planine Rumije
Stari Bar je najznačajniji turistički lokalitet na Barskoj rivijeri – brdo opasano zidinama u podnožju planine Rumije, oko 4 km od mora.
Unutar bedema nalaze se ostaci više od 250 građevina: crkava, džamija, hamama, sahat-kule, citadele i obnovljenog akvadukta koji je grad vijekovima snabdijevao pijaćom vodom. Grad je bio središte Dukljanske kneževine, arhiepiskopsko sjedište od 1089. godine, a tokom vjekova njime su vladali dinastija Nemanjića, Mlečani i Osmanlije. Katastrofalni zemljotres 1979. godine i dvije eksplozije municije 1881. i 1912. godine ostavili su grad u ruševinama koje danas intrigiraju arheologe i posjetioce iz cijelog svijeta.
Istaknuto

Srce Starog Bara je tvrđava, koja se prostire na oko 4 hektara i čini pravi lavirint građevina u različitim stanjima očuvanosti. Na najvišoj tački nalazi se citadela, posljednja linija odbrane grada (najstariji zidovi potiču iz 10. vijeka, a najveći dio utvrđenja s početka 15. vijeka) – sa koje se pružaju najljepši pogledi na cijeli kompleks, dolinu i planinske vrhove. Ulazna kapija bila je prvobitno dio velike kule, a kasnije i crkve, i nosi dobro očuvan reljef mletačkog lava. Zidine iz 16. vijeka izgradili su Mlečani, koji su vladali gradom od 15. vijeka do 1571. godine, kada su Osmanlije preuzele kontrolu.

Jedno od najimpresivnijih inženjerskih dostignuća na crnogorskoj obali, akvadukt je snabdijevao Stari Bar pitkom vodom vjekovima. Podignut je u osmanskom periodu, krajem 16. ili početkom 17. vijeka; ima 17 lukova, a voda je glinenim cijevima stizala sa izvora udaljenog oko 3 km. Akvadukt se srušio u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine, ali je kasnije obnovljen i sada je jedna od najposjećenijih atrakcija u kompleksu. Godine 1878, Crnogorci su presjekli snabdijevanje vodom osmanske posade miniranjem akvadukta, prisilivši je na predaju.

Odmah pored ulaza u Stari Bar nalazi se Omerbašića džamija iz 1662, jedna od najbolje očuvanih osmanskih građevina u Crnoj Gori. U blizini je grob derviša Hasana i stara česma sa natpisom na arapskom – svjedoci vijekova osmanske prisutnosti. Unutar zidina, hamam – tursko kupatilo iz osmanskog perioda – takođe je očuvan, i zajedno sa barutanom čini jedinstvenu cjelinu iz doba kada je Stari Bar bio vitalni centar osmanske uprave na jadranskoj obali.

Unutar zidina Starog Bara konzervirane su dvije crkve – Svete Katarine, iz 14. vijeka, i Svete Venerande. Od crkve Svetog Nikole, franjevačke crkve s kraja 13. vijeka, koju stariji opisi vezuju za kraljicu Jelenu, ženu kralja Uroša I, ostale su ruševine sa fragmentima fresaka. Stari Bar je bio sjedište arhiepiskopije od 1089. godine, a u Arhiepiskopskoj palati danas je arheološka postavka o civilizacijama koje su ovdje ostavile trag.

Sahat-kula je možda najprepoznatljiviji vizuelni simbol Starog Bara i jedna od prvih građevina koje posjetilac vidi po dolasku. Osmanska je građevina, iako je moguće da je prvobitna kula bila mletačka. Obnovljena je 1753. kao vakufska zadužbina Jahja-age. Kao i većina građevina u Starom Baru, sahat-kula je uništena u zemljotresu 1979. godine i potom obnovljena. Danas je jedan od najfotografisanijih detalja čitavog kompleksa i nezaobilazna tačka svake ture.
Šta raditi
Naracija, mapa i cio tekst u pregledaču – bez aplikacije, radi i bez interneta.
Snimci
Planinarske, pješačke i biciklističke rute koje počinju ovdje ili prolaze u blizini, s mapama i GPX fajlovima.
Galerija





Planirajte posjetu
Web sajt
starigradbar.comLjeti 8–20 h (Kulturni centar Bar, 2026); van sezone kraće – provjerite prije posjete.
5 € odrasli, 1 € djeca od 6 do 14 godina; djeca do 6 godina i stanovnici Bara besplatno. Stara maslina se plaća posebno.
Dva veća parkirališta pored ulaza u tvrđavu; besplatna ili uz simboličnu naknadu tokom sezone
Teren se sastoji od neravne kaldrme i zemljanih staza – nije pogodan za invalidska kolica ili dječija kolica
FAQ
U okolini