Travel to Montenegro
Stari zidovi, žive priče: seoska baština Crne Gore
Kultura i istorija

Kamene kuće Njeguša, suvomeđe i gumna Luštice, kule Plava, katuni Komova i vodenice koje još melju

Stari zidovi, žive pričeSeoska baština Crne Gore

Crnogorsko selo napravljeno je od onoga što je bilo pri ruci: kamena, vode i zajedničkog rada. U kršu se zidalo bez maltera, na sjeveru se branilo kulama, ljeti se selilo na katune, a žito se mljelo u vodenicama. Mnogo toga se i danas može vidjeti, od Njeguša i Luštice do Plava i Komova, ako znate gdje da tražite.

Kako je građeno crnogorsko selo, šta znače gumno, kula, katun i moba, i gdje sve to i danas možete vidjeti.

Kuća od kamena

Kuća od kamena

U kršu stare Crne Gore drvo je bilo skupo, a kamena je bilo svuda. Zato je tradicionalna kuća Katunske nahije građena od klesanog ili lomljenog krečnjaka: pravougaona, debelih zidova i malih prozora. U prizemlju je konoba, gdje se drže vino, sir, pršut i alat, a gore se živi oko ognjišta. Takva je i Njegoševa rodna kuća u Erakovićima na Njegušima, u kojoj je 1813. rođen Njegoš. Obnovio ju je vladika Petar I i podijelio na tri dijela, za trojicu braće, a od 1973. je spomen-muzej.

Zaseoci njeguških bratstava okružuju plodno Njeguško polje, a kuće su dizane po obodu i na strmini, da ne uzmu nijedan pedalj obradive zemlje. Nad Skadarskim jezerom crmničko selo Godinje zidano je kuća uz kuću i kuća nad kućom, a konobe su povezane prolazima, pa mještani pričaju da se nekad kroz cijelo selo moglo proći ne izlazeći na ulicu. Na Durmitoru je drugačije: kameno prizemlje, iznad njega brvnara sa strmim krovom od šindre, jer snijeg leži mjesecima.

Suvomeđa, gumno i ubao

Suvomeđa, gumno i ubao

Najveće djelo crnogorskog sela nisu kuće, nego kilometri zidova bez maltera. Suvomeđa se slaže od kamena izvađenog iz same njive, pa se istim poslom čistila zemlja i dizala međa ili terasa. Nigdje nije tako vidljiva kao na Luštici, gdje kilometri međa svjedoče o vjekovima maslinarstva.

Gumno je okrugla zaravan popločana i ozidana kamenom, na kojoj se vršilo žito. Bilo je i seoski trg: na njemu se sjedilo, igralo kolo i dogovaralo o selu. Gornja Lastva iznad Tivta, selo koje je u prvoj polovini 20. vijeka imalo stotinjak kuća, imala je 12 gumna, sedam mlinova za masline i 24 bunara. Kišnica se u kršu skupljala u ublove i bistijerne, kamene cisterne, a selo Ubli, središte Kuča, ime duguje upravo ubaocu.

Vodenice i zanati

Vodenice i zanati

Gdje je bilo tekuće vode, bilo je i vodenica. Vodenica potočara melje kukuruz i žito snagom potoka, a uz nju je često radila stupa, u kojoj se vuneno sukno valjalo dok ne postane gusto. U Fundini u Kučima, gdje na oko dva kvadratna kilometra izbija 76 izvora, nekad je radilo više od 30 vodenica. Kod Pljevalja Etno vodenica Ćirović čuva stogodišnju potočaru koja nikad nije prestala da radi.

Selo je samo pravilo gotovo sve što mu je trebalo: klesari kuće, pragove i korita, majstori šindru, a žene su prele, tkale i vezle. Na bihorskom ćilimu, iz kraja oko Petnjice, sklapala su se pobratimstva i ugovarale svadbe, a džamija u Petnjici čuva zbirku od preko 500 ćilima. Uz gusle, s jednom strunom od tridesetak konjskih dlaka, guslar sam sebi prati junačku pjesmu.

Da li ste znali?

Kad su tokom balkanskih ratova sa Kule Redžepagića u Plavu ukradena rezbarena ulazna vrata, Šaban-beg se zakleo da na taj ulaz više neće ulaziti. Stari ulaz na sjevernoj strani je zazidao i probio novi, na južnoj.

Kule: kad je kuća morala biti tvrđava

Kule: kad je kuća morala biti tvrđava

Gdje je opasnost bila stalna, kuća je rasla u visinu. Kula je stambeno-odbrambena zgrada debelih kamenih zidova, sa puškarnicama na svim stranama. Najstarija u plavsko-gusinjskom kraju je Kula Redžepagića u Plavu, prema Turističkoj organizaciji Plav iz 1671. godine. Zidovi su joj deblji od metra, a zaštitni znak su joj drveni čardak i natkriveni balkoni nad puškarnicama, zvani ćošak. Kad bi napad počeo, stoka se uvodila u prizemlje, a porodica se branila odozgo. Od 1979. kula je muzej.

Kule nisu samo sjeverna priča. Na Njegušima, pored Njegoševe rodne kuće, stoji kula Petrovića, a na Medunu u Kučima, podno ostataka ilirskog Meteona, rođen je vojvoda i pisac Marko Miljanov (1833–1901), kome je tu posvećen muzej.

Moba, sijelo i sabor

Moba, sijelo i sabor

Najteži poslovi nisu se radili sami. Moba je dobrovoljni zajednički rad: komšije dođu da pomognu u kosidbi, žetvi, vršidbi ili gradnji kuće, domaćin sprema trpezu, a pomoć se vraća kad zatreba drugome. Ljeti su se porodice sa stadima selile na katune, ljetnja naselja na visokim pašnjacima, a zimske večeri pripadale su sijelu i prelu oko jednog ognjišta.

Sabor je bio i ostao najveće okupljanje. Kod crkve Svetog Ilije na Kučkim koritima plemena su vijećala o važnim pitanjima, a veliki planinski sabor i danas se održava na Petrovdan, 12. jula, na planini Ljuban kod Andrijevice, i okupi više hiljada ljudi. Ništa od ovoga nije samo muzejska postavka: na Njegušima se i dalje dimi pršut, na Luštici se obnavljaju suvomeđe, a u Gornjoj Lastvi se prve subote avgusta na Lastovskoj fešti igra kolo.

Stari zidovi, žive priče: seoska baština Crne Gore
Kamen, voda i ljudi

Rijeka Crnojevića, gdje su kuće, mlinovi i most od istog kamena

Kamen, voda i ljudi

Od njeguških suvomeđa i luštičkih gumna do kula Plava i katuna Komova: crnogorsko selo pravljeno je od onoga što je bilo pri ruci, i zato traje.

Obilježja

Obilježja tradicije

Kamena kuća s konobom

Kamena kuća s konobom

U kršu je drvo bilo skupo, pa se kuća zidala od krečnjaka: pravougaona, debelih zidova i malih prozora, s konobom u prizemlju za vino, sir i pršut. Takva je Njegoševa rodna kuća na Njegušima. U crmničkom Godinju kuće su zidane jedna uz drugu, a konobe povezane prolazima.

Pročitajte više
Suvomeđa i gumno

Suvomeđa i gumno

Zidovi bez maltera, složeni od kamena izvađenog iz same njive, ograđuju maslinjake Luštice i polja Njeguša. Gumno je okrugla kamena zaravan za vršidbu žita, ali i seoski trg za kolo i dogovor: Gornja Lastva iznad Tivta imala ih je 12.

Pročitajte više
Kule: kuća kao tvrđava

Kule: kuća kao tvrđava

Gdje je opasnost bila stalna, kuća je rasla u visinu. Kula Redžepagića u Plavu, po podatku TO Plav iz 1671, ima zidove debele preko metar, puškarnice i drveni čardak s balkonima zvanim ćošak. Od 1979. je muzej.

Pročitajte više
Katun: ljeto na planini

Katun: ljeto na planini

Ljeti su se porodice sa stadima selile na visoke pašnjake i do jeseni pravile sir, kajmak i maslo. Samo na Kučkoj planini popisano je oko 200 katuna. Mnogi su pusti, ali neki se i danas pune svakog ljeta, a eko-katuni poput Štavne primaju goste.

Pročitajte više
Vodenice i stupe

Vodenice i stupe

Vodenica potočara melje žito snagom potoka, a stupa valja vuneno sukno. U Fundini u Kučima nekad je radilo više od 30 vodenica, u Morinju dvadeset mlinova, a kod Pljevalja Etno vodenica Ćirović i danas melje i prima goste.

Pročitajte više
Gusle i ćilim

Gusle i ćilim

Uz gusle s jednom strunom od konjske dlake guslar sam sebi prati junačku pjesmu. Na bihorskom ćilimu sklapala su se pobratimstva i ugovarale svadbe, a džamija u Petnjici čuva zbirku od preko 500 ćilima.

Pročitajte više
Moba, sijelo i sabor

Moba, sijelo i sabor

Teški poslovi radili su se mobom, dobrovoljnim radom komšija, a zimske večeri provodile na sijelu i prelu. Na saborima su se donosile odluke i nadmetalo u bacanju kamena s ramena; veliki sabor na Ljubanu kod Andrijevice i danas je na Petrovdan, 12. jula.

Na mapi

Mjesta iz ovog vodiča

Njeguši i Njegoševa rodna kuća

Erakovići, Njeguši (Cetinje)

Kamena kuća u kojoj je 1813. rođen Njegoš, danas spomen-muzej s etnografskom građom i oružjem, otvoren od sredine aprila do sredine novembra. Oko nje su Njeguško polje, suvomeđe, kula Petrovića i kuća vojvode Mirka s gumnom.

Mali Zalazi

Iznad Kotora, padine Lovćena

Napušteni zaselak na planinarskoj stazi iznad Boke: kamene kuće, gumna i crkvica koje krš polako vraća sebi. Stiže se samo pješke; ponesite vodu i ne ulazite u ruševine.

Godinje

Crmnica, Skadarsko jezero (Bar)

Vinsko selo nad jezerom, zidano kuća uz kuću i kuća nad kućom, s konobama povezanim prolazima. Porodični podrumi nude degustaciju vranca uz najavu.

Rijeka Crnojevića

Cetinje

Riječno mjesto na ulazu u Skadarsko jezero, s kamenim kućama uz vodu i Danilovim mostom iz 1853, dvolučnim mostom od krečnjaka dugim 43 metra. Restorani uz rijeku služe jezersku kuhinju.

Gornja Lastva

Iznad Tivta, 300 m n.v.

Očuvana primorska seoska cjelina na Vrmcu: 12 gumna, stari mlin za masline, crkve i staze kroz maslinjake. Prve subote avgusta ovdje se održava Lastovska fešta.

Luštica: suvomeđe i gumna

Klinci, Mrkovi, Đuraševići (Herceg Novi i Tivat)

Kilometri suvomeđa oko maslinjaka, gumna, voltovi i kamene kuće uz panoramski put „Život na Luštici“. Najljepši su prizori oko seoskih crkava, sa pogledom na Boku.

Medun i Muzej Marka Miljanova

Kuči, oko 12 km od Podgorice

Ostaci ilirskog Meteona i srednjovjekovne tvrđave i kuća-muzej kučkog vojvode Marka Miljanova, otvorena 1971. Za radno vrijeme pitajte Turističku organizaciju Podgorica; Medun leži na panoramskom putu Krug oko Korita.

Kula Redžepagića

Plav

Najstarija stambeno-odbrambena zgrada plavsko-gusinjskog kraja, s drvenim čardakom i balkonima zvanim ćošak. Muzej je od 1979. i čuva narodne nošnje, rukotvorine i alat.

Etno vodenica Ćirović

Odžak, 12 km od Pljevalja

Seosko domaćinstvo sa stogodišnjom vodenicom potočarom koja nikad nije prestala da radi i „Mlinarevom sobom“ sa starim predmetima. Gosti mogu prenoćiti i učestvovati u poslovima na imanju.

Kalendar

Kroz godinu

  1. Sredina aprila – sredina novembra

    Njeguši

    Njegoševa rodna kuća otvorena je za posjetioce.

  2. 6. maj

    Đurđevdan

    Oko čobanske slave stada tradicionalno kreću na planinu.

  3. Jun – septembar

    Katuni

    Katuni na Komovima, Bjelasici i Sinjajevini primaju goste.

  4. 12. jul

    Ljuban, Andrijevica

    Veliki planinski sabor na Petrovdan.

  5. Sredina jula

    Plav

    Plavski otkos, takmičenje kosaca ručnom kosom.

  6. Prva subota avgusta

    Gornja Lastva, Tivat

    Lastovska fešta, kad se u starom selu igra kolo.

Običaji

Običaji i korisno je znati

Dođite između aprila i novembra

Njegoševa rodna kuća radi od sredine aprila do sredine novembra, katuni primaju goste uglavnom od juna do septembra, a seoske fešte i sabori su ljeti. Zimi su mnoga sela tiha, a putevi do katuna zatvoreni snijegom.

Najavite posjetu

Za Muzej Marka Miljanova na Medunu radno vrijeme i najavu provjerite kod Turističke organizacije Podgorica (+382 20 667 535). I seoska domaćinstva, katuni i etno-vodenice su kuće, a ne muzeji s radnim vremenom: javite se dan ili dva ranije.

Ne dirajte suvomeđu

Suvomeđa stoji samo zato što je svaki kamen na svom mjestu. Ne penjite se po zidovima, ne uzimajte kamen za uspomenu i zatvorite svaku kapiju kroz koju prođete.

Gumna i dvorišta su nečija

Većina gumna, konoba i dvorišta je privatna. Pitajte prije nego što uđete ili fotografišete ljude; domaćin će vam rado pokazati više nego što biste sami našli.

Napuštena sela pješke i oprezno

Do Malih Zalaza se stiže samo planinarskom stazom. Ponesite vodu i čvrstu obuću i ne ulazite u ruševine: zidovi i krovovi napuštenih kuća mogu se srušiti.

Prenoćite na selu

Udruženje za ruralni turizam na ruralholiday.me navodi više od 175 seoskih domaćinstava s kontaktima. Na Komovima možete prenoćiti u Eko katunu Štavna, a kod Pljevalja u Etno vodenici Ćirović.

Pitanja

Često postavljana pitanja

Okrugla zaravan popločana i ozidana kamenom, na kojoj se konjima ili volovima vršilo žito. Gumno je bilo i seoski trg: na njemu se igralo kolo, pjevalo uz gusle i dogovaralo o selu. Lijepo sačuvana gumna ima na Luštici, u Gornjoj Lastvi i na Njegušima.
Katun je ljetnje naselje stočara na visokim pašnjacima, gdje se stoka čuva i pravi sir i kajmak do jeseni. Mnogi su danas napušteni, ali neki se i dalje pune ljeti, a eko-katuni poput Štavne na Komovima primaju goste, uglavnom od juna do septembra.
Dobrovoljni zajednički rad komšija na poslu koji je jednoj porodici prevelik: kosidbi, žetvi, vršidbi ili gradnji kuće. Domaćin sprema trpezu, a pomoć se vraća kad zatreba drugome.
Okupljanje sela ili plemena na kojem su se donosile zajedničke odluke, a uz to igralo, pjevalo i nadmetalo u bacanju kamena s ramena, skoku u dalj i konjskim trkama. Kod crkve Svetog Ilije na Kučkim koritima plemena su vijećala o važnim pitanjima, a veliki sabor na planini Ljuban kod Andrijevice i danas se održava na Petrovdan, 12. jula.
Kula Redžepagića u Plavu, najstarija stambeno-odbrambena zgrada plavsko-gusinjskog kraja, muzej je od 1979. i čuva zbirku narodnih nošnji, rukotvorina i alata. Za aktuelno radno vrijeme raspitajte se u info-birou Turističke organizacije Plav.
Od sredine aprila do sredine novembra, svakog dana; zimi je zatvorena. Kuća u Erakovićima na Njegušima dio je Narodnog muzeja Crne Gore, pa aktuelno radno vrijeme i cijenu ulaznice provjerite na narodnimuzej.me.
Zato što je zidana bez maltera: drži je samo težina i raspored kamena. Jedan izvađen kamen može pokrenuti cijeli zid. Suvomeđe su ujedno i međe tuđe zemlje, pa ih ne preskačite i ne rušite.
U seoskim domaćinstvima sa spiska Udruženja za ruralni turizam (ruralholiday.me), u Eko katunu Štavna na Komovima, četiri kilometra od prevoja Trešnjevik, ili u Etno vodenici Ćirović kod Pljevalja, gdje se spava pored vodenice koja još radi.